Simbolika prostora u romanu Kronika provincijskog kazališta Pavla Pavličića
Ključne riječi:
povijesna kronika, obiteljska genealogija, simbolizam prostoraSažetak
Rad analizira oblikovanje prostora u romanu Kronika provincijskog kazališta Pavla Pavličića. Postmoderno davanje prednosti rubnim kategorijama očituje se na sljedeće načine: nacionalna i svjetska povijest odražava se na život provincijskoga grada Varoša; kazalište je sagrađeno na rubu grada, uz rijeku Dunav; u kazališnoj zgradi stanuje domarova obitelj, čime se brišu granice privatnoga i javnoga; umjesto kulturne heterotopije varoško je kazalište postalo ustanova s brojnim neumjetničkim funkcijama; obiteljsko-povijesna kronika sadrži elemente romana detekcije (ukradeni anđeo s kazališne kupole tražio se gotovo cijelo stoljeće, koliko je trajala i potraga glavnoga lika za osobnim identitetom). Simboličan sloj romana tvore geografske kategorije: kazalište kao kulturna i društvena figura kopna, rijeka Dunav kao poveznica sa zemljama središnje i istočne Europe te zračna slika koja redefinira varoški krajolik. S obzirom na spomenuta obilježja, Pavličićev roman pripada inačici novoga povijesnoga romana u hrvatskoj književnosti.
