Učestalost uporabe pogodbenih rečenica u drami zasnovana na analizi tri dramska teksta: Brašno u venama Igora Štiksa, Krokodil Lacoste Zlatka Topčića i Romeo i Julia Williama Shakespeara

Sažetak

Rad se bavi učestalošću uporabe pogodbenih rečenica u suvremenim dramama koje nisu izvorno napisane na engleskom jeziku, ali su prevedene na isti. Hipoteza koju se nastoji dokazati u radu navodi da se pogodbene rečenice ne rabe učestalo u modernim dramama za razliku od klasičnih drama, što se nastoji pokazati analizom triju drama od kojih je jedna napisana na hrvatskom jeziku (Flour in the veins / Brašno u venama Igora Štiksa), a druga na bosanskom jeziku (Silvertown / Krokodil Lacoste Zlatka Topčića), a obje su prevedene na engleski jezik. Konačno, treća drama Romeo and Juliet / Romeo i Julija je klasična drama Williama Shakespearea. Budući da dvije drame koje su poslužile kao korpus za analizu nisu izvorno napisane na engleskom jeziku, prvi dio rada donosi i teorijsku pozadinu o pogodbenim rečenicama i vrstama pogodbenih rečenica u hrvatskom jeziku, potom u engleskom jeziku, navodeći potencijalne prijevodne ekvivalente pogodbenih rečenica u oba jezika. Rezultati analize provedene na trima dramama jasno pokazuju da je hipoteza uspješno potvrđena. Međutim, iako su samo tri drame analizirane, očekivati je da bi rezultati bili slični i da je analizirano vi še drama.