O mjestima sjećanja i krajolicima sjećanja u romanu Roberta Prossera "Fantomi"
Ključne riječi:
rat u Bosni i Hercegovini, domovina, podrijetlo, „Eastern turn“, sjećanje, identitetSažetak
Već prvih godina po okončanju ratova u bivšoj Jugoslaviji objavljeni su brojni romani na njemačkom jezičnom području kojima su raspad SFRJ i njegove posljedice u središtu radnje. Pisci njemačkog govornog podrijetla jednako kao pisci iz bivše Jugoslavije svoju inspiraciju pronalaze u poslijeratnoj Bosni. Broj romana o raspadu Jugoslavije koji već desetljećima neprekidno raste jasno pokazuje da je ova tema i dalje aktualna. Roman Phantome (2017) austrijskog pisca Roberta Prossera također svjedoči o aktualnosti teme. Cilj ovoga rada ogleda se u analizi spomenutog romana s posebnim razmatranjem mjesta sjećanja i procesa sjećanja te u ispitivanju načina konstruiranja sjećanja na ratom razorenu Bosnu i Hercegovinu. U radu se analiziraju impulsi sjećanja i funkcija sjećanja za ključne likove u romanu. Analiza navodi na zaključak da je jedna od glavnih funkcija sjećanja u romanu rekonstrukcija prošlosti, a ključni medij za rekonstrukciju je jezik odnosno zapisivanje onoga što je proživljeno kako bi se povijest sačuvala za buduće generacije, dok rekonstrukcija služi podizanju svijesti o proživljenome kao i izgradnji identiteta.
